Glavni grad: Vilnius
Službeni jezik EU-a: litavski
Država članica EU-a: od 1. svibnja 2004.
Valuta: euro. Članica europordučja od 1. siječnja 2015.
Schengensko područje: članica Schengenskog područja od 21. prosinca 2007.
Najvažniji sektori litavskoga gospodarstva 2020. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (29,9 %), industrija (20,5 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (16,1 %).
U zemlje EU-a odlazi 56 % litavskog izvoza (od čega 9 % u Latviju, 8 % u Njemačku i 6 % u Poljsku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 13 % izvozi se u Rusiju te po 4 % u SAD i Ujedinjenu Kraljevinu.
Kad je riječ o uvozu, 71 % činio je uvoz iz država članica EU-a (po 13 % iz Njemačke i Poljske i 8 % iz Latvije). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 9 % uvozi se iz Rusije i 4 % iz Kine.
Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost.
Od1.svibnja. 2004 Litva je članica Europske Unije Osim toga, članica je Europskog Vijeća NATO-A i Ujedinjenih naroda.
U prvim godinama neovisnosti (1990–95) Litva je bila u gosp. krizi; BDP smanjio se za više od 40%, uz godišnju stopu inflacije od 800 do 1500%. Kroz gosp. tranziciju (više od 80% drž. poduzeća i gotovo cijeli energetski sustav privatizirani su do 2004) od poč. 2000-ih ostvaruje najvišu stopu rasta BDP-a u Europi (oko 6,5%), ima nultu inflaciju, stabilan tečaj, suficit u drž. proračunu, a stopu nezaposlenosti svela je na manje od 12%. God. 2000. primljena je u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Sporazum o pristupanju Europskoj uniji (EU) potpisala je 2003 (formalno članstvo počelo je 1. V. 2004). God. 2011. ostvarila je BDP u vrijednosti od 42,7 mlrd. USD; BDP po stanovniku iznosi 13 339 USD. Najveći udjel u BDP-u ima uslužni sektor (61%), potom industrija (31%) i poljoprivreda (8%). Gospodarski su najznačajnije naftna, prehrambena i metalna industrija, uz proizvodnju el. energije (78% iz nuklearne elektrane), te rastući uslužni sektor. Prema udjelu u vanj. trgovini, vodeći su joj partneri zemlje EU-a (65%) te Rusija, Bjelorusija i Ukrajina (ukupno oko 25%).
Najvažniji sektori industrije: proizvodnja alata i strojeva za rezanje metala, električnih motora, televizora, hladnjaka i zamrzivača, prerade nafte, proizvodnja namještaja, tekstilna industrija, prehrambena industrija, industrija gnojiva, informacijske i komunikacijske tehnologije, biotehnologije, medicinski uređaji, proizvodnja lasera, čiste tehnologije (obnovljiva energija)
Najznačajnije zemlje izvoza u 2020.: Rusija 13,5%, Latvija 9,3%, Njemačka 8,0%, Poljska 6,3% Najznačajniji izvozni proizvodi u 2020.: strojevi i oprema, namještaj i rasvjeta, mineralna goriva uključujući naftu, električni strojevi. Najznačajnije zemlje uvoza u 2020.: Njemačka 13,1%, Poljska 12,8%, Rusija 9,1%, Latvija 7,8%. Najznačajniji uvozni proizvodi u 2020.: mineralna goriva uključujući naftu, strojevi i oprema, transportna vozila, električni strojevi i oprema.
Litva ima važnu prometnu ulogu u povezivanju Rusije i Bjelorusije s Baltičkim morem i srednjom Europom. Duljina željezničke mreže iznosi 1768 km (2011; elektrificirana su 122 km), a cestovne 82 911 km (od toga je 87,2% asfaltirano, 2011). Glavne prometnice povezuju Klaipėdu s Minskom preko Kaunasa i Vilniusa. Radi povezivanja baltičkih zemalja sa srednjom Europom u izgradnji je oko 1000 km duga autocesta Via Baltica od Helsinkija preko Tallinna, Rige i Kaunasa do Varšave. Unutrašnji plovni put dug je 452 km; plovidba se odvija uglavnom rijekom Njemen (glavna luka Kaunas). Glavna je morska luka Klaipėda (promet 46,6 milijuna tona 2018), koja ima trajektni (veze s Njemačkom i Švedskom) i naftni terminal (Būtingė, 8,5 milijuna tona, naftovodima je povezan s Rusijom). Međunarodne su zračne luke Vilnius (oko 5 milijuna putnika godišnje), Kaunas, Klaipėda (Palanga) i Šiauliai.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 1. I. 2015. novčana je jedinica bila litas (množina litai; LT, LTL); 1 litas = 100 centai ili centų (jednina centas).
Nacionalna himna Litve je "Tautiška giesmė", što na hrvatskom znači "nacionalna himna". Međutim, od tada bi moglo doći do promjena ili ažuriranja, stoga je dobra ideja provjeriti s trenutačnim izvorom. Ovo su stihovi na litvanskom:
"Lietuva, Tėvyne mūsų, tu didvyrių žeme! Iš praeities Tavo sūnūs te stiprybę semia. Tegul Tavo vaikai eina vien takais dorybės, Tegul dirba Tavo naudai ir žmonių gėrybei.
Tegul saulė Lietuvoj tamsumoj nenusileidžia, Tegul meilė Tavo žmonės brangiai ten gyvena! Tegul širdys mūsų būna vieningos ir stiprios, Lietuva, Tėvyne mūsų, tu didvyrių žeme!
("Litva, naša domovina, zemljo heroja!
Neka vaši sinovi crpe snagu iz prošlosti.
Neka vaša djeca idu samo putem vrline,
Neka rade za dobrobit zemlje i ljudi.
Neka sunce u Litvi nikada ne zađe u tami,
Neka ljubav vašeg naroda prema vama bude vrlo jaka!
Neka naša srca budu sjedinjena i jaka,
Litva, naša domovina, zemljo heroja!")
