Glavni grad: Riga
Službeni jezik EU-a: latvijski
Država članica EU-a: od 1. svibnja 2004.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 2014.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 21. prosinca 2007.
Najvažniji sektori latvijskoga gospodarstva 2020. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (23,1 %), javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (18,1 %) te industrija (15,4 %).
U zemlje EU-a odlazi 62 % latvijskog izvoza (od čega 15 % u Litvu, 11 % u Estoniju i 7 % u Njemačku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 13 % izvozi se u Rusiju i 5 % u Ujedinjenu Kraljevinu.
Kad je riječ o uvozu, 76 % činio je uvoz iz država članica EU-a (17 % iz Litve te po 10 % iz Njemačke i Poljske). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 6 % uvozi se iz Rusije, a 2 % iz Bjelorusije.
Početkom 1990-ih napušta se socijalistički državno-planski gospodarski sustav, te se reformama prelazi na kapitalističku tržišnu ekonomiju. Vrijednost BDP-a porasla je s 5,7 milijarda USD (1995) na 35,5 milijarda USD (2008); BDP po stanovniku povećan je s približno 2330 USD (1995) na 16 467 USD (2008). Potom dolazi do ekonomskog pada pod utjecajem svjetske financijske krize, te je trebalo više od deset godina da BDP dostigne razinu iz 2008; godine 2021. BDP iznosi 38,8 milijarda USD (20 642 USD po stanovniku). Stopa nezaposlenosti je 7,6% (2010. bila je 19,4%), a siromaštvo je prijetnja za približno 26% stanovnika (2021).
Gospodarstvo je uglavnom zasnovano na uslužnim djelatnostima (u prijevozu, informacijskom sektoru i financijama), a u industriji prevladava građevinarstvo, preradba drva, proizvodnja hrane, tekstila, lijekova, elektronike, metala, poljoprivrednih strojeva, vozila, i dr. Od prirodnih bogatstava važnija su ležišta ugljena i dolomita, hidroenergetski potencijali i šume. U sastavu BDP-a 2017 (30,4 milijarde USD) udjel je uslužnoga sektora bio 73,7%, industrije 22,4%, poljoprivrede 3,9%. U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju žitarice, šećerna repa i povrće, uz ribolov te uzgoj svinja, goveda, peradi i dr. Vrijednost robnog izvoza 2020. bila je 16,1 milijardu USD, a uvoza 19,3 milijarde USD. Glavninu izvoza čine komunikacijska oprema, drvo i namještaj, lijekovi, žitarice, vozila, tekstil, pića, prehrambeni proizvodi, i dr.
U uvozu prevladavaju naftni derivati, kemikalije, strojevi, komunikacijski uređaji i oprema, automobili, hrana, i dr. Najveći dio vanjske trgovine odvija se sa zemljama Europske unije (62% izvoza i 76% uvoza, 2020). Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Litva (15,4%), Estonija (9,9%), Rusija (7,8%), Njemačka (6,8%), Velika Britanija (5,5%), Švedska (5,2%) i Danska (4,5%). Najviše uvozi iz Litve (15,3%), Rusije (14,6%), Njemačke (8,7%), Poljske (8,5%), Estonije (7%) i Kine (4,6%). Veličina je javnoga duga oko 44% BDP-a (2021).
Privatizacija u Latviji gotovo je potpuna. Sva mala i srednja poduzeća koja su prethodno bila u državnom vlasništvu privatizirana su, a ostao je samo mali broj politički osjetljivih velikih državnih poduzeća. Privatni sektor je već 2006. činio 70% BDP-a zemlje.
Željeznička mreža, koja ima veliku važnost u prijevozu roba iz Rusije i država bivšega SSSR a prema latvijskim lukama, duga je 1859 km (2020; elektrificiran 251 km) od čega je 1826 km širokotračna (tzv. ruska širina, 1520 mm). U izgradnji je baltička željeznička pruga (Rail Baltica) standardne širine kolosijeka kojom se planira povezivanje Varšave preko baltičkih država s Helsinkijem. Cestovna je mreža duga 58 269 km (2020); kroz Latviju prolazi odsječak ceste (Via Baltica) koja povezuje Varšavu s Tallinom. Glavne su luke Riga (32,6 milijuna tona, 2019) i Ventspils (20,5 milijuna tona, 2019), koja je naftovodom povezana s ruskom mrežom naftovoda preko terminala u Polocku (Bjelorusija), te Liepāja (7,1 milijun tona, 2021). Duljina naftovoda iznosi 339 km, a plinovoda 1188 km. Luke imaju trajektne veze sa švedskim, finskim i njemačkim lukama. Riječni se promet odvija u donjem toku Zapadne Dvine (Daugava). Međunarodna je zračna luka Riga (najprometnija u baltičkim državama), a manje su zračne luke Liepāja i Ventspils.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 1. I. 2014. novčana je jedinica bio lats (Ls; LVL); 1 lats = 100 santima (santīms).
Državna himna Latvije zove se "Dievs, svētī Latvija!" što u prijevodu znači "Bog blagoslovio Latviju!". Ovo su stihovi na latvijskom:
"Dievs, svētī Latviju! Svētī jel Latviju! Kur latvju meitas zied, Kur latvju dēli dzied! Laid mums tur laimē diet, Mūs' Latvijā!
Tavas ir spēkas vēks, Tavas ir mājas tēvs, Tavas ir laimes sēja, Tava uzvara! Vaidelot, zvaigžņu tver, Saule un Daugava! Mūs' Latvijā!"
("Bože, blagoslovi Latviju!
Blagoslovi je, o, blagoslovi Latviju!
Gdje latvijske kćeri cvjetaju,
Gdje latvijski sinovi pjevaju!
Zaplešimo u sreći,
U našoj Latviji!
Tvoja je moć,
Tvoja je domovina,
Tvoje je radosno lice,
Tvoja je pobjeda!
Sa pjevanjem, sa zvijezdama,
Sunce i Daugava!
U našoj Latviji!")
Dan države Latvija: 18. studenog, u spomen na neovisnost od njemačke i ruske okupacije.
