Glavni grad: Atena
Službeni jezik EU-a: grčki
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1981.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 2001.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 1. siječnja 2000
Grčka je parlamentarna republika na čelu sa šefom vlade, odnosno premijerom, koji ima najveće političke ovlasti, i šefom države, odnosno predsjednikom, čije su dužnosti uglavnom ceremonijalne. Izvršnu vlast obavlja vlada.
Najvažniji sektori grčkoga gospodarstva 2020. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (23,8 %), javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (21,6 %) te poslovanje nekretninama (15,9 %).
U zemlje EU-a odlazi 57 % grčkog izvoza (od čega 11 % u Italiju i 8 % u Njemačku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 4 % izvozi se u Tursku i 4 % u SAD.
Kad je riječ o uvozu, 57 % činio je uvoz iz država članica EU-a (12 % iz Njemačke i 9 % iz Italije). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 8 % uvozi se iz Kine, a 6 % iz Rusije.
Početkom 2000-ih Grčka je unutar Europske unije ostala među ekonomski slabije razvijenim članicama (1981. pristupila je Europskoj zajednici). Domaći gospodarski problemi dodatno su uvećani svjetskom financijskom krizom 2007–08., pa je vrijednost BDP-a s 354,4 milijarde USD (2008) pala na 196,5 milijarda USD (2015). Udjel javnoga duga u BDP-u povećan je s približno 105% (2008) na 176% (2015), odnosno na približno 350 milijarda USD. Nemogućnost Grčke da podmiri svoje međunarodne financijske obveze, te pregovori oko reprogramiranja i djelomičnog otpisa njezina duga uzrokovali su i krizu unutar Europske unije (oko 80% grčkoga duga otpada na europske zajmodavce, najviše na one iz Njemačke, Francuske i Italije). Pregovarački zahtjevi Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda u prvoj polovici 2015 (politika štednje, reforma poreznoga i mirovinskoga sustava, dodatna privatizacija i dr.) uzrokovali su u Grčkoj političke podjele i prosvjede (zbog financijske krize i nedostatka novca, grčke su banke sredinom 2015. bile povremeno zatvorene).
U Europskoj uniji Grčka je među vodećim proizvođačima pamuka, riže, maslina, smokava, badema, lubenica i dr. Uz prehrambenu industriju znatna je proizvodnja tekstila, duhana, cementa, naftnih derivata, kemikalija; važna je i metalna industrija, brodogradnja i dr. Razvijeno je rudarstvo, s važnim zalihama boksita, lignita i drugih sirovina. Najviše izvozi hranu, pića, naftne derivate, kemikalije i tekstil, dok u uvozu prevladavaju strojevi i industrijska oprema, vozila, nafta, kemikalije i dr.
Grčka je jedna od najstarijih država na svijetu. Naseljena je od prapovijesti, a na njezinu su se tlu razvile brojne kulture. Stara Grčka bila je podijeljena na države gradove (polise), od kojih je svaki vladao određenim teritorijem. Među njima su se isticali Atena, Sparta, Teba i Korint. Često su među sobom ratovali. S vremenom je Atena postala najmoćnija, a oko 508. pr. Krista Atenjani su utemeljili novi politički sustav u kojem vlada narod (demokracija). Od 146. pr. Krista počinje tzv. rimsko razdoblje, koje traje do 6. stoljeća, kada rimsku vlast zamjenjuje bizantska. Od 1460. do 1821. Grčka je dio Osmanlijskog Carstva, a nakon Grčkog rata za neovisnost 1829. postaje kraljevstvo. Danas joj je službeno ime Helenska Republika.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 euro centa. Do 1. siječnja. 2002. novčana je jedinica bila drahma (GRD); 1 drahma = 100 lepta. Drahma, najstarija je valuta u Europi.
Predivna Grčka, zemlja tisuće otoka.
