Glavni grad: Amsterdam
Službeni jezik EU-a: nizozemski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 1999.
Schengensko područje: članica schengenskog europodručja od 26. ožujka 1995.
Najvažniji sektori nizozemskoga gospodarstva 2020. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (21,7 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (20,4 %) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (14,7 %).
U zemlje EU-a odlazi 66 % nizozemskog izvoza (od čega 23 % u Njemačku, 10 % u Belgiju i 9 % u Francusku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 8 % izvozi se u SAD i 4 % u Ujedinjenu Kraljevinu.
Kad je riječ o uvozu, 42 % činio je uvoz iz država članica EU-a (15 % iz Njemačke i 8 % iz Belgije). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 17 % uvozi se iz Kine, a 8 % iz SAD-a.
Godine 2011. Nizozemska je ostvarila BDP u vrijednosti od 836 milijarda USD; BDP po stanovniku je 50 076 USD. U strukturi BDP-a vodeći je uslužni sektor (71,4%), a potom industrija (26%) i poljoprivreda (2,6%). U uslužnom sektoru prevladavaju vanjska trgovina, bankarstvo, osiguravateljske usluge i turizam. Razvijena je naftna industrija, proizvodnja plina, hrane, telekomunikacijske i elektroničke opreme, graditeljstvo, kovinska i kemijska industrija i dr. Po poljoprivrednoj proizvodnji i izvozu hrane druga je u svijetu, iza SAD-a. Posjeduje ležišta prirodnoga plina (procijenjene zalihe od 1700 bilijuna m³ druge su u Europi) i nafte (oko 88 milijuna barela). Nizozemske su kompanije u samim vrhovima svjetskoga gospodarstva: Royal Dutch/Shell (naftna industrija), ING grupa (osiguravateljske usluge), Ahold (maloprodaja), Unilever (prehrambena industrija), ABN Amro (bankarstvo), Philips (elektronika) i Heineken (pivarstvo). Značajne su i Amsterdamska burza (među najstarijima u svijetu), luka Rotterdam i rotterdamsko naftno spot-tržište. Proizvodi visokih tehnologija čine oko 35% izvoza, a ostalo su hrana, cvijeće (prvo mjesto u svijetu), duhan, industrijska oprema i prijevozna sredstva. Uz naftu većinu uvoza čine sirovine za industrijsku preradbu i dr. (Nizozemska je najveći svjetski uvoznik stočne hrane). Prema udjelu u vanjskoj trgovini vodeći su partneri zemlje EU-a (75%) i SAD (12%). Redovito sudjeluje u projektima međunarodne pomoći, s godišnjim iznosima od približno 3,5 do 4 milijarde USD.
Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu Gouda). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani) čini 65% svjetskog izvoza. Tulipani potječu iz Turske, a oko1500. godine prvi primjerci uvezeni su u Nizozemsku.
Iako od sredine srednjeg vijeka pretežito krščanska zemlja, Nizozemska je danas jedna od najnereligioznijih zemalja Europe. U regijama u kojima su katolici i protestanti nekada predstavljali glavne religijske struje sada to više nije slučaj. Od 1989. godine je najveći dio nizozemskog stanovništva nereligiozan.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 1. I. 2002. novčana je jedinica bio gulden, nazvan i florin; 1 gulden = 100 centa.