Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1.srpnja 2013. ukinute su granične kontrole i carinske formalnosti pri kretanju roba između RH i drugih zemalja članica EU-a.
Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) prestala je biti izvor podataka za statistiku robne razmjene sa zemljama članicama EU. Kao zamjena za jedinstvene carinske deklaracije, u Europskoj uniji razvijen je sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni direktno od poslovnih subjekata nazvan INTRASTAT.
INTRASTAT sustav u primjeni je od 1993. godine kada je uspostavljeno jedinstveno tržište EU.
INTRASTAT istraživanje propisano je EU zakonodavstvom koje je na snazi u svim zemljama članicama EU. Međutim, praktična provedba INTRASTAT istraživanja nije ista u svim zemljama članicama. U Hrvatskoj je nositelj INTRASTAT istraživanja Državni zavod za statistiku, koji je zadužen za metodologiju, statističku obradu, te diseminaciju podataka, dok je Carinska uprava zadužena za prikupljanje i kontrolu podataka prikupljenih od poslovnih subjekata.
Za INTRASTAT se izvještavaju sve fizičke otpreme roba iz Republike Hrvatske u druge zemlje članice EU i svi fizički primici roba iz drugih zemalja članica EU u Republiku Hrvatsku, uz neke izuzetke. Podaci za otpreme i primitke izvještavaju se zasebno.
Zašto je Intrastat važan?
Statistički podaci o robi prikupljeni putem INTRASTAT sustava zajedno s podacima prikupljenim putem Extrastat sustava predstavljaju ključnu komponentu za sastavljanje platne bilance RH i izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Samim time pokazatelj su gospodarske uspješnosti i razvoja zemlje.
Hrvatska narodna banka koristi podatke statistike robne razmjene s inozemstvom kao sastavni dio ključnih indikatora za mjerenje/evaluaciju stanja u ekonomiji RH u odnosu na svjetsko ekonomsko okuženje radi određivanja mjesečnih kamatnih stopa. Ministarstva koriste statističke podatke kao temelj za oblikovanje trgovinske politike i strateško razmatranje novih trgovinskih područja.
Ukupne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i druge nacionalne, ali i međunarodne institucije (Vlada RH, Hrvatska narodna banka, Europska Komisija, Ujedinjeni narodi, Svjetska trgovinska organizacija, Međunarodni monetarni fond, OECD). Predmetni podaci su važni pri donošenju odluka vezanih za nacionalnu i europsku monetarnu i gospodarsku politiku, makroekonomske analize, itd.
Poslovni subjekti sa sjedištem u RH, ali i poslovni subjekti sa sjedištem u drugim državama (državama članicama EU-a i državama nečlanicama EU-a), koriste službene statističke podatke o robnoj razmjeni RH radi analize tržišta i općenito radi širenja poslovanja na nova tržišta. Detaljne statističke podatke o robnoj razmjeni RH koriste i razne organizacije u RH, ali i izvan RH, znanstvenici, studenti, razne udruge za potrebe izrade različitih studija, istraživačkog rada i slično.
Stoga je izuzetno važno da INTRASTAT podaci budu pravodobni, točni i potpuni!
Što je roba?
Roba je proizvod ljudskoga rada namijenjen razmjeni, koji svojim korisnim svojstvima može zadovoljiti ljudske potrebe, a kroz transakcije se za nju dobija odgovarajuća protuvrijednost u robnom ili novčanom obliku.
Roba je svaki (pokretljivi) predmet ili proizvod kojom se trguje, koji ima svoju upotrebnu i tržišnu vrijednost i može se razvrstati u skupine prema standardnim tarifama (Kombinirana nomenklatura).
Kretanja roba za koje se izvještava za Intrastat
U Intrastat obrascu prijavljuje se fizičko kretanje "robe Unije" iz RH u drugu državu članicu EU-a (tzv. INTRASTAT otprema) te fizičko kretanje "robe Unije" iz druge države članice EU-a u RH(tzv. INTRASTAT primitak). Nadalje, carinsko zakonodavstvo Unije kaže kako sva roba unije posjeduje jedan od dva moguća statusa: carinski status "robe Unije" ili carinski status "robe koja nije roba Unije".
Roba Unije je roba koja pripada bilo kojoj od sljedećih kategorija:
- Roba koja je u cijelosti dobivena na carinskom području Unije i ne sadrži robu koja je uvezena iz zemalja ili područja izvan carinskog područja Unije;
- Roba koja je unesena u carinsko područje Unije iz zemalja ili područja izvan tog područja i koja je puštena u slobodan promet;
- Roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Unije ili isključivo iz robe iz točke b) ili iz robe iz točaka a) i b)
- Roba koja nije roba Unije označava svu robu osim „robe Unije“ ili one koja je izgubila carinski status kao „roba Unije“.
Fizičko kretanje robe Unije između država članica EU-a mora se deklarirati u INTRASTAT sustav početne i odredišne države članice EU-a (osim nekih tipova plovila i zrakoplova koji se evidentiraju u trenutku prijenosa ekonomskog vlasništva), pri čemu roba može biti: kupljena, prodana, isporučena besplatno, donirana, vraćena (povrat robe), zamijenjena, unajmljena (financijski i operativni leasing), posuđena, poslana/primljena na oplemenjivanje, poslana/primljena nakon oplemenjivanja, poslana/primljena na skladište (konsignacijsko, call-off, logističko, itd.) s namjerom prodaje koja će tek uslijediti u budućnosti, roba nabavljena putem Interneta (tzv. prodaja na daljinu), privremeno unesena/otpremljena roba itd...
Rokovi dostave Intrastat izvještaja
Razdoblje izvještavanja za koje se podnosi Intrastat izvještaj je kalendarski mjesec tijekom kojeg je fizički realizirana robna razmjena između RH i druge države članice EU-a (mjesec fizičkog prelaska robe preko hrvatske granice).
Za robu koja je predmet kupoprodaje (dokaz: komercijalni račun), razdoblje izvještavanja može biti kalendarski mjesec unutar kojeg nastaje obveza obračuna PDV-a (mjesec prijave računa u PDV obrascima), ali samo uz uvjet da između fizičke isporuke robe i prijave računa u PDV obrascima nije prošlo više od 2 mjeseca.
Rok za dostavu Intrastat obrasca je period do 15.-tog u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se Intrastat obrazac podnosi.
