Glavni grad: Lisabon
Službeni jezik EU-a: portugalski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1986.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 1999.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 26. ožujka 1995.
Riječ Portugal potječe iz rimskog doba, i znači otprilike „galska luka” (PORTVS CALE, s time da su antički Rimljani i zvuk „g” i zvuk „k” pisali kao „c”). Portugal je zemlja paradoksa – izrazito mediteranska atmosfera, iako se država cijela smjestila na obali Atlantskog oceana, daleko izvan Herkulovih stupova, to jest Gibraltarskog tjesnaca.
Država je u jugozapadnom dijelu Pirenejskoga poluotoka; 89 102 km², s otocima Madeirom (802 km²) i Azorima (2322 km²) obuhvaća 92 226 km². Na sjeveru i istoku graniči sa Španjolskom (duljina granice 1214 km), na jugu i zapadu s Atlantskim oceanom (duljina obale kontinentalnog dijela zemlje 1240 km).
Današnji europski stereotip za Portugalce je da „baš i nisu od tehnike” – a opet, prvi od svih Europljana su baš Portugalci brodovima krenuli u istraživanje i kolonizaciju prekooceanskih krajeva, i time pokrenuli doba velikih geografskih otkrića. U ranoj povijesti je područje današnjeg Portugala bilo naseljeno iberskim Keltima. Latinsko ime Portugala – Lusitania – dolazi od imena najpoznatijeg od lokalnih keltskih plemena, Luzitanaca. Zatim su tu došli najprije Kartažani, pa Rimljani, pa onda germanski narod Suebi (od čijeg imena potječe i naša riječ „Švabo”), koji su ovdje u 5. i 6. stoljeću nove ere zasnovali Kraljevstvo Sueba. Po osnivanju islama, 711. godine iz Sjeverne Afrike pristiže vojska muslimanske dinastije Omajada, čime najveći dio današnjeg Portugala postaje dio muslimanske iberske pokrajine Andaluzije („Al-Andalus” na arapskom), te takvim ostaje sve do sredine 13. stoljeća.
U međuvremenu, na neosvojenom sjeveru 1139. godine Afonso Henriques, grof od Portugala, u bitci kod Ourique-a pobjeđuje muslimansku vojsku dinastije Almoravida. Vojnici ga poslije bitke aklamacijom proglašavaju za prvog kralja Portugala.
Novo kraljevstvo slijedećih stotinjak godina provodi u stalnim ratovima protiv muslimanskih Maura, postepeno si tako povećavajući teritorij do osvajanja Algarve-a na jugu 1249., čime teritorij Portugala otprilike dobiva konačni oblik koji zadržava sve do danas.
U 15. stoljeću, princ Henrik Pomorac („Infante Dom Henrique, o Navegador” na portugalskom) započinje istraživanja i osvajanja krajeva dalje od Iberskog poluotoka, čime od cijele Europe najprije u Portugalu počinje europsko Doba otkrića.
Nakon što je Vasco da Gama pronašao pomorski put do Indijskog oceana oko Rta dobre nade, ono će preko unosne trgovine začinima iz današnje Indonezije Portugal kratko vrijeme učiniti najutjecajnijom državom Europe, te cijeli svijet upoznati s imenom do tad opskurnih Portugalaca.
Nakon državnog udara 1974. nacionalizirane su težišne industrijske grane (petrokemija, energetika, brodogradnja i dr.), te bankarski sektor, no od sredine 1980-ih provodi se privatizacija. Portugal je 1986. pristupio Europskoj zajednici.
Tijekom sljedećega desetljeća znatno je uvećana vrijednost BDP-a, s 38,7 milijarda USD (1986) na 122,6 milijarda USD (1996). Najveća vrijednost BDP-a ostvarena je 2008. s 262,3 milijarde USD (24 847 USD po stanovniku). BDP je 2019. iznosio 239,9 milijarda USD (23 300 USD po stanovniku), a 2020. je 228,5 milijarda USD (22 176 USD po stanovniku); u sastavu BDP-a najveći je udjel uslužnoga sektora (oko 66%), a potom industrije (32%) i poljoprivrede (2%). Udjel turizma u BDP-u iznosio je 17,1% (2019), a potom pada na 8,1% (2020), zbog pandemije bolesti COVID-19. U ukupnome BDP-u Europske unije Portugal sudjeluje s 1,5% (2020). Stopa nezaposlenosti iznosi 6% (najviša, 15,2%, bila je 2013), a udjel je siromašnoga stanovništva oko 18% (2020).
Od prirodnih bogatstava značajnije su rude volframa, bakra, kositra, uranija i druge, zatim šumski i riblji fond, te hidroenergetski potencijali. U poljoprivrednoj ponudi prevladavaju masline, grožđe, agrumi, jabuke, rajčice, krumpir, žitarice, duhan i dr. Portugal je 2019. bio treći u Europskoj uniji (iza Španjolske i Italije) po proizvodnji maslina za ulje (oko 1 milijun tona, što je približno 10% proizvodnje EU-a). Uzgajaju se ovce, svinje, goveda i perad, a portugalski ulov ribe (oko 184 000 t) čini 4,5% od ukupnog ulova u Europskoj uniji (2019). S prosječnom godišnjom proizvodnjom vina od 6,3 milijuna hektolitara 2016–20., Portugal je na četvrtome mjestu u Europskoj uniji (iza Italije, Francuske i Njemačke).
Prvi je u svijetu po proizvodnji pluta (početkom 2000-ih oko 150 000 t godišnje, što je približno 50% svjetske proizvodnje), koje se najvećim dijelom prerađuje za potrebe vinarstva (čepovi i dr.), te izvozi (2019. u vrijednosti od približno 1,1 milijarde USD).
Osim prehrambene razvijena je petrokemijska, tekstilna i drvna industrija, građevinarstvo, proizvodnja vozila i dijelova, elektronike, brodova, lijekova i dr. Vrijednost robnog izvoza 2019. bila je 66,8 milijarda USD, a uvoza 89,3 milijarde USD.
Većinu izvoza čine vozila i dijelovi, naftni derivati, odjeća, obuća, elektrooprema, namještaj, lijekovi, papir, hrana, vino, duhan i dr.
Uvozi vozila i dijelove, naftu i plin, kemikalije, industrijsku, informatičku i telekomunikacijsku opremu, robu široke potrošnje, i dr. prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Španjolska (23%), Francuska (12,7%), Njemačka (12,1%), Velika Britanija (6,4%), SAD (5,3%), Italija (4,1%) i Nizozemska (4%). Najviše uvozi iz Španjolske (28,9%), Njemačke (13,1%), Francuske (9,2%), Italije (5,3%), Nizozemske (4,7%) i Kine (4,1%). Veličina javnoga duga prema udjelu u BDP-u povećana je sa 136% (2019) na 155% (2020).
A Portuguesa je portugalska nacionalna himna. Stihove je napisao Henrique Lopes de Mendonça, a glazbu Alfredo Keil. Pjesma je nastala nakon porasta portugalskog nacionalizma uzrokovanog britanskim ultimatumom Portugalcima da se povuku iz područja između Angole i Mozambika. Pjesma je prvo usvojena kao republikanska himna, a 1910. kao himna novonastale republike Portugal, umjesto dotadašnje "O Hino da Carta", posljednje himne ustavne monarhije u Portugalu. Naslov A Portuguesa znači Portugalska (pjesma).
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 eurocenta. Do 28. 2. 2002. novčana je jedinica bio eskudo (escudo; PTE). 1 escudo = 100 sentava (centavos).
