EU putem procesa proširenja integrira nove članice nakon što ispune niz političkih i gospodarskih uvjeta. U okviru tog procesa potiču se demokratske i gospodarske reforme u zemljama koje žele postati članice EU-a i promiču se veća stabilnost i blagostanje u Europi.
Proširenje je proces za pristupanje država Europskoj uniji nakon što ispune niz političkih i gospodarskih uvjeta.
Svaka europska država koja poštuje demokratske vrijednosti EU-a i predana je njihovu promicanju može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u.
Kriteriji za pristupanje ili Kopenhaški kriteriji (prema sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu 1993. na kojem su definirani) ključni su uvjeti koje sve zemlje kandidatkinje moraju ispuniti kako bi postale države članice EU-a. To su:
- politički kriteriji: stabilnost institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina
- gospodarski kriteriji: funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost držanja koraka s tržišnim natjecanjem i tržišnim silama
- administrativni i institucijski kapaciteti za učinkovitu provedbu pravne stečevine EU-a (skup zajedničkih prava) i sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva u EU-u.
Zemlje kandidatkinje trenutačno su: Moldavija, Gruzija, Turska, Ukrajina i regija zapadnog Balkana; Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo
Moldavija
Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u ožujku 2022., a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u lipnju 2022. U prosincu 2023. čelnici i čelnice EU-a odlučili su otvoriti pregovore o pristupanju.
Moldavija je 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u.
Europska komisija objavila je 17. lipnja 2022. mišljenje o tom zahtjevu za članstvo u EU-u.
Europsko vijeće Moldaviji je 23. lipnja 2022. dodijelilo status zemlje kandidatkinje. Pozvalo je Europsku komisiju da izvijesti Vijeće o ispunjavanju uvjeta navedenih u mišljenju Komisije o tom zahtjevu za članstvo. Vijeće će odlučiti o daljnjim koracima nakon što se u potpunosti ispune svi ti uvjeti.
Europsko vijeće 23. ožujka 2023. ponovno je potvrdilo da će Europska unija nastaviti pružati svu relevantnu potporu Moldaviji radi jačanja njezine otpornosti, sigurnosti, stabilnosti i gospodarstva i radi pomoći toj zemlji na njezinu putu prema pristupanju EU-u. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da predstavi paket potpore prije njegova sljedećeg sastanka.
U studenome 2023. Europska komisija izdala je preporuku o otvaranju pregovora o pristupanju s Moldavijom. U prosincu 2023. čelnici i čelnice EU-a odlučili su otvoriti pregovore o pristupanju s Moldavijom te su pozvali Vijeće da donese pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u izvješću Komisije.
Usporedno s procesom proširenja EU i Moldavijom također surađuju na jačanju političkih i gospodarskih odnosa, među ostalim u okviru Istočnog partnerstva. Od 2016. na snazi je sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldavije, čije stranke kontinuirano rade na njegovoj provedbi u cilju daljnjeg produbljivanja političkog pridruživanja i gospodarske integracije Moldavije s EU-om.
Gruzija
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u ožujku 2022., a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u prosincu 2023., pod uvjetom da Gruzija poduzme relevantne korake utvrđene u preporuci Komisije.
Gruzija je 3.ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u.
Europska komisija objavila je 17.lipnja 2022. mišljenje o tom zahtjevu za članstvo u EU-u.
Europsko vijeće 23.lipnja 2022. raspravljalo je o zahtjevu Gruzije za članstvo u EU-u. Europsko vijeće izjavilo je da je spremno Gruziji dodijeliti status zemlje kandidatkinje nakon što se uvaže prioriteti navedeni u mišljenju Komisije o zahtjevu Gruzije za članstvo.
Gruziji je u prosincu 2023. dodijeljen status zemlje kandidatkinje, pod uvjetom da se poduzmu relevantni koraci utvrđeni u preporuci Komisije od 8. studenoga 2023.
Turska
Turska je dobila status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u u prosincu 1999. EU i Turska započeli su pregovore o pristupanju u listopadu 2005., ali nakon kontinuiranog nazadovanja Turske u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, ti su pregovori zaustavljeni od lipnja 2018.
Turska je 1987. podnijela zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici.
Na sastanku u Helsinkiju u prosincu 1999. Europsko vijeće dodijelilo je Turskoj status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.
Na sastanku održanom 16. i 17. prosinca 2004. Europsko vijeće odlučilo je da je Turska dostatno ispunila kriterije za otvaranje pregovora o pristupanju.
Vijeće je 3. listopada 2005. postiglo dogovor o okviru za pregovore s Turskom. Oni su pokrenuti istog dana, na međuvladinoj konferenciji EU-a i Turske.
Vijeće je u veljači 2008. usvojilo revidirano Pristupno partnerstvo s Turskom. Njime se pruža osnova kako bi se Turskoj pomoglo da se pripremi za moguće članstvo u EU-u navođenjem ključnih prioritetnih područja i služi kao mjerilo za praćenje napretka u pogledu reformi.
U lipnju 2018. Vijeće je prvi put napomenulo da se Turska udaljava od EU-a, da su pregovori o pristupanju Turske stoga zapravo zastali te da se ne može razmatrati ni otvaranje ni zatvaranje dodatnih poglavlja.
Prije trenutačnog zastoja u pregovorima o pristupanju EU i Turska održali su 12 takvih sastanaka. Na posljednjem sastanku, održanom 30. lipnja 2016., u okviru konferencije otvoreni su pregovori o poglavlju 33., koje se bavi financijskim i proračunskim odredbama. Vijeće je 2006. zaključilo da osam poglavlja relevantnih za ograničenja Turske u pogledu Cipra neće biti otvoreno i da se daljnja poglavlja neće privremeno zatvoriti dok Turska ne ispuni svoje obveze povezane s Dodatnim protokolom uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske („Sporazum iz Ankare”).
U posljednjim zaključcima, usvojenima u prosincu 2023., Vijeće je, među ostalim, ponovno izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog daljnjeg i duboko zabrinjavajućeg nazadovanja u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava.
Sustavni nedostatak neovisnosti i neprimjeren pritisak na pravosuđe i dalje su razlog za ozbiljnu zabrinutost, kao i ograničenja slobode medija i slobode izražavanja. Vijeće je pozvalo Tursku da hitno preokrene te negativne trendove i da vjerodostojno ukloni nedostatke utvrđene u izvješću Komisije, što je i u skladu s međunarodnim obvezama Turske.
Kada je riječ o gospodarskim kriterijima, Vijeće je pozvalo Tursku da provede makroekonomske politike koje su više usmjerene na stabilnost te da odgovori na bojazni u vezi s funkcioniranjem svojeg tržišnog gospodarstva. U tom je pogledu Vijeće također pozvalo Tursku da ispuni svoje obveze i provede carinsku uniju EU-a i Turske kako bi se osigurala njezina učinkovita primjena u svim državama članicama EU-a.
Vijeće je s dubokom zabrinutosti primijetilo da se turska vanjska politika sve više kosi s prioritetima EU-a te istaknulo da očekuje da će Turska kao prioritet poraditi na usklađivanju sa stajalištima u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a i njegovim mjerama ograničavanja.
Turska je i dalje zemlja kandidatkinja i ključan partner EU-a u mnogim područjima od zajedničkog interesa, poput migracija, borbe protiv terorizma, javnog zdravlja, klime i regionalnih pitanja. U ožujku 2021. Europsko vijeće izjavilo je da je EU spreman na postupan, proporcionalan i reverzibilan angažman s Turskom u područjima od zajedničkog interesa, na što će se primjenjivati utvrđeni uvjeti.
Stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju u strateškom je interesu EU-a i on često poziva Tursku da smiri napetosti na tom području, da poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svih država članica EU-a i da na održiv način promiče dobrosusjedske odnose.
EU i Turska još su 1963. sklopili sporazum o pridruživanju, čiji je cilj jačanje gospodarske suradnje i bilateralnih trgovinskih odnosa. Carinska unija EU-a i Turske na snazi je od 1995.
Usporedno s procesom proširenja EU i Moldavija, Gruzija i Turska također surađuju na jačanju političkih i gospodarskih odnosa, među ostalim u okviru Istočnog partnerstva. Od 2016. na snazi je sporazum o pridruživanju između EU-a i Moldavije, čije stranke kontinuirano rade na njegovoj provedbi u cilju daljnjeg produbljivanja političkog pridruživanja i gospodarske integracije Moldavije, Gruzije i Turske s EU-om.