Glavni grad: Nikozija
Službeni jezik EU-a: grčki
Država članica EU-a: od 1. svibnja 2004.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 2008.
Schengensko područje: Cipar je trenutačno u postupku pridruživanja schengenskom području.
Cipar (grčki Kipros/Kýpros, turski Kıbrıs; Republika Cipar, grčki Kipriaki Dimokratia/Kypriakḗ Dēmokratía, turski Kıbrıs Cumhuriyeti), otočna država u istočnome dijelu Sredozemnoga mora. Na sjevernome je dijelu otoka samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar (Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti), crtom razgraničenja odvojena od ostatka zemlje. Ukupna je površina otoka 9251 km²; od toga je 5896 km² grčki dio i 3355 km² turski.
Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku republiku Sjeverni Cipar.
Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija –rimske, bizantske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Naime, u antičko doba Cipar je bio poznat kao jedno od većih nalazišta bakra na Sredozemlju. Tako je latinsko ime kemijskog elementa bakra (Cuprum) dobilo ime po nepravilnom čitanju naziva ovog otoka.
Najvažniji sektori ciparskoga gospodarstva 2020. bili su veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (21,4 %), javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (20,8 %) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (11,3 %).
Cipar se suočava s gospodarskim izazovima, uključujući podijeljenu političku situaciju između Republike Cipar na jugu i Turske Republike Sjeverni Cipar na sjeveru.
Otok je radio na diverzifikaciji svoje ekonomije i smanjenju ovisnosti o nekoliko sektora.
Članstvo u EU (od 2004) početno je potaknulo gospodarski rast u grčkom dijelu Cipra, dok je turski dio ostao slabije razvijen i dalje ekonomski i financijski ovisan o Turskoj.
Tijekom 2004–08. u grčkom dijelu zabilježen je prosječan godišnji rast BDP-a od 4,2%. Potom je uslijedio njegov postupni pad, s prosječnom godišnjom stopom od –3,3% (2012–14). Stopa nezaposlenosti porasla je sa 6,3% (2010) na 16,2% (2014). Veličina javnoga duga porasla je s 45,3% BDP-a (2008) na 107,5% BDP-a (2014). Godine 2013. vrijednost BDP-a ostvarenoga u grčkom dijelu Cipra bila je 21,9 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je oko 25 500 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (84,4%), slijedi industrijski (12,8%) i poljoprivredni sektor (2,8%).
Prihodi od turizma 2013. iznosili su oko 2,3 milijarde USD. Vrijednost izvoza 2013 (ostvarenoga u grčkom dijelu) bila je 1,7 milijarda USD, a uvoza 5,2 milijarde USD. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Grčka (16,6%), Velika Britanija (12,5%) i SAD (3,4%). Prema udjelu u uvozu vodeći su Grčka (23,2%) i Izrael (13,5%); slijede Italija (6,9%), Njemačka (6,5%), Velika Britanija (6,4%), Francuska (6,2%), Nizozemska (6,1%) i dr.
Izvoz iz Cipra;
Cipar je poznat po svom gospodarstvu orijentiranom na usluge, a usluge čine značajan dio njegovog izvoza. Ključne usluge uključuju turizam, financijske usluge i otpremu.
U zemlje EU-a odlazi 34 % ciparskog izvoza (od čega 9 % u Grčku i 5 % u Nizozemsku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 8 % izvozi se u Liberiju, a 9 % u Ujedinjenu Kraljevinu.
Turizam je veliki doprinos ciparskom gospodarstvu. Zemlja privlači posjetitelje svojim povijesnim znamenitostima, plažama i mediteranskom klimom. Prihodi od turizma, uključujući usluge koje se pružaju turistima, igraju ključnu ulogu u izvoznim prihodima zemlje.
Cipar također izvozi robu, uključujući poljoprivredne proizvode kao što su agrumi, krumpir i povrće. Osim toga, neki proizvodi lake industrije i lijekovi se izvoze.
Cipar ima snažnu pomorsku industriju, a pomorske usluge, uključujući upravljanje i registraciju brodova, pridonose prihodima od izvoza.
U izvozu prevladavaju hrana, tekstilni proizvodi, cement i dr.
Uvoz na Cipar;
Kad je riječ o uvozu, 59 % činio je uvoz iz država članica EU-a (22 % iz Grčke i 8 % iz Italije). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 8 % uvozi se iz Ujedinjene Kraljevine, a 6 % iz Kine.
Cipar uvozi raznovrsnu robu široke potrošnje kako bi zadovoljio zahtjeve svog stanovništva. To uključuje predmete kao što su elektronika, odjeća i kućanski proizvodi.
Cipar ovisi o uvozu energije, prvenstveno nafte i plina, kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe. Zemlja je istraživala opcije za poboljšanje svoje energetske sigurnosti, uključujući razvoj rezervi prirodnog plina u moru.
Poput mnogih zemalja, Cipar uvozi strojeve i opremu za razne industrije, uključujući građevinarstvo, proizvodnju i tehnologiju.
Cipar proizvodi neke poljoprivredne proizvode za izvoz, također uvozi određene prehrambene artikle i pića kako bi zadovoljio domaću potražnju.
Najviše se uvozi benzin i naftni derivati, zatim strojevi, vozila i dr. Oko 45% izvoza i 70% uvoza odnosi se na zemlje Europske unije.
Zastava Cipra prihvaćena je 16. kolovoza 1960.godine.
Zastava se sastoji od prikaza cijelog otoka, s dvjema maslinovim grančicama (znak mira), na bijeloj podlozi (još jedan znak mira). Cipar je uz Kosovo jedina zemlja na svijetu koja na svojoj zastavi ima prikazan svoj teritorij. Karta na zastavi bakrene je boje, što simbolizira veliki broj rudnika bakra na otoku.
Himna Cipra
Nacionalna himna Cipra je "Ὕμνος εἰς τὴν Ἐλευθερίαν" Imnos eis tin Eleftherian (Himna slobodi), također poznata kao "Κυπριακός Ύμνος" (Ciparska himna). Stihove himne napisao je grčki pjesnik Dionysios Solomos 1823. godine, a glazbu je skladao Nikolaos Mantzaros. Himna je ista kao nacionalna himna Grčke, jer Cipar dijeli zajedničko kulturno nasljeđe s Grčkom.
Cipar je himnu prihvatio 1960. Prema ustavu, ova se himna izvodi u prisustvu predsjednika grčkih Cipranina, a turska himna u prisustvu potpredsjednika, turskog Cipranina. Cipar je prestao koristiti tursku državnu himnu za građanskog rata 1963.
Himna slobodi je također bila Grčka kraljevska himna (od 1864.)
Ova se himna izvodi na svakoj ceremoniji zatvaranja Olimpijskih igara u čast Grčkoj kao kolijevci moderne Olimpijade.
Evo grčkog teksta himne:
"Σε γνωρίζω από την κόψη
του σπαθιού την τρομερή,
σε γνωρίζω από την όψη,
που με βιά μετράει τη γη.
Απ' τα κόκκαλα βγαλμένη
των Ελλήνων τα ιερά,
και σαν πρώτα ανδρειωμένη,
χαίρε, ω χαίρε, ελευθεριά!"
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa; u turskome dijelu otoka novčana je jedinica turska lira (TL); 1 turska lira = 100 kuruša (kuruş).
