Glavni grad: Ljubljana
Službeni jezik EU-a: slovenski
Država članica EU-a: od 1. svibnja 2004.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 2007.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 21. prosinca 2007
Najvažniji sektori slovenskoga gospodarstva 2020. bili su industrija (27,2 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (19,1 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (18,1 %).
Nakon odvajanja od Jugoslavije 1991., postupnim je reformama ostvarena tržišna ekonomija. U Jugoslaviji je Slovenija bila najrazvijenija republika (početkom 1970-ih slovenski bruto društveni proizvod po stanovniku bio je približno dva puta veći u odnosu na jugoslavenski prosjek); 1981. ostvarivala je 15% jugoslavenskoga BDP-a i 18,6% industrijske proizvodnje (stanovništvo Slovenije činilo je 8,5% stanovništva Jugoslavije). Sredinom 1980-ih bila je vodeća u Jugoslaviji u proizvodnji vozila, kućanskih aparata, papira, namještaja i dr. U jugoslavenskom su se razdoblju afirmirala mnoga slovenska poduzeća: Krka, Lek (farmacija), TOMOS, TAM (motorna vozila), Petrol (energetika), Elektrotehna, tj. Iskra (elektronika), Gorenje (kućanski uređaji), Lesnina (namještaj), Mercator (trgovina), Pivovarna Laško i dr.
Uglavnom su nastavila poslovanje i nakon tranzicije 1990-ih, a pojedina u sastavu stranih kompanija. Kao članica Europske unije od svibnja 2004., Slovenija je ubrzala ekonomski razvoj te je već do 2006. dosegnula 84% prosječnoga dohotka EU-a. Godine 2007. nacionalnu valutu tolar zamijenila je eurom. Vrijednost BDP-a ostvarenoga 2007. bila je 48 milijarda USD (BDP po stanovniku bio je 23 817 USD). Slijedilo je nestabilno desetljeće sa smjenama rasta i pada BDP-a, te je 2019. on iznosio 54,2 milijarde USD.
Negativan utjecaj pandemije bolesti COVID-19 uzrokovao je 2020. pad BDP-a na 52,8 milijarda USD (BDP po stanovniku je oko 25 180 USD). U sastavu BDP-a (2018) vodeći je uslužni sektor (64,9%), a slijede industrijski (32,7%) i poljoprivredni (2,4%). Uz razvijeno stočarstvo u poljoprivrednoj su ponudi hmelj, krumpir, šećerna repa, razno voće i dr. U industrijskoj su ponudi lijekovi, vozila i dijelovi, elektronika, prehrambeni proizvodi, aluminij, željezo, čelik, proizvodi od drva, tekstil i dr. Uz bogat šumski fond posjeduje i ležišta ugljena, olova, cinka, grafita i dr. U uslužnom je sektoru, uz razvijenu trgovinu i financijske usluge, značajan turizam, ponajviše zimski (2019. prihod od turizma iznosio je 3,2 milijarde USD).
Među vodećim su kompanijama po ostvarenoj dobiti 2019. bile farmaceutske Krka (163,3 milijuna eura) i Lek (116,6 milijuna eura) te energetska Petrol (100,5 milijuna eura). Vrijednost izvoza 2020. bila je 37,4 milijarde USD, a uvoza 36,5 milijarda USD. Izvozi lijekove, vozila i dijelove, električne uređaje, plastične proizvode, kemikalije, naftne derivate, željezo, čelik, aluminij i dr. (sličan je i sastav uvoza). Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (18%), Švicarska (12,1%), Italija (9,3%), Hrvatska (8%), Austrija (6,3%), Francuska (5,1%) i Srbija (3,3%). Najviše uvozi iz Njemačke (14%), Švicarske (12,6%), Italije (10,8%), Austrije (7,4%), Kine (7,3%) i Hrvatske (3,7%). Stopa je nezaposlenosti 5,1% (2020). Veličina javnoga duga povećana je sa 65,6% BDP-a (2019) na 80,8% BDP-a (2020).
Zdravljica je pjesma koju je napisao France Prešeren. Sedma strofa pjesme je također himna Republike Slovenije.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 31. XII. 2006. novčana je jedinica bio tolar.
Zdravljica je pjesma koju je France Prešeren napisao u studenom 1844. Na objavljivanje je morala čekati 1848. Godine 1991. Stanko Premrl pjesmu je uglazbio za zbor, a njena 7. strofa postala je slovenska himna.
"Živé naj vsi naródi,
ki hrepené dočakat dan,
da, koder solnce hodi,
prepir iz svéta bo pregnan,
ko rojak
prost bo vsak,
ne vrag, le sosed bo mejak!"
("Živjeli svi narodi
koji žude dočekati dan
da se, gdje sunce izlazi,
svađa sa svijeta protjera,
da svaki zemljak bude slobodan,
a ne đavo, samo će susjed biti budala!")
