Glavni grad: Valletta
Službeni jezici EU-a: malteški, engleski
Država članica EU-a: od 1. svibnja 2004.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 2008.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 21. prosinca 2007.
Malta, službeno Republika Malta otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Mallta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta.
Najvažniji sektori malteškoga gospodarstva 2020. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (18,3 %), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (17,3 %) te veleprodaja i maloprodaja, prijevoz, usluge smještaja i prehrane (14,0 %).
U zemlje EU-a odlazi 50 % malteškog izvoza (od čega 17 % u Njemačku, 9 % u Francusku te 7 % u Italiju). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, po 6 % izvozi se u Singapur i Hong Kong.
Kad je riječ o uvozu, 57 % činio je uvoz iz država članica EU-a (od čega 20 % iz Italije te po 7 % iz Njemačke i Francuske). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, po 8 % uvozi se iz Kine i Ujedinjene Kraljevine.
Od 1987. pokrenuta je široka ekonomska liberalizacija i temeljito prestrukturiranje gospodarstva. Malta je članica EU-a od 2004., a od 2008. euro je službena valuta. Vrijednost BDP-a postupno je uvećana sa 6 milijarda USD (2004) na 12,7 milijarda USD (2017), te na 14,5 milijarda USD (2018); BDP po stanovniku je oko 30 074 USD (2018). U sastavu BDP-a (2017) najveći je udjel uslužnoga sektora (88,7%), zatim industrijskoga (10,2%) i poljoprivrednoga (1,1%). Turizam je vodeći u uslužnome sektoru, dok je u industrijskome razvijena proizvodnja elektroničkih uređaja i dijelova, brodogradnja i remont plovila, građevinska i kemijska industrija, tiskarstvo, proizvodnja hrane, pića, odjeće, namještaja, lijekova, duhana i dr. Domaća poljoprivreda osigurava manje od 25% prehrambenih potreba, a u ponudi su krumpir, agrumi, grožđe, žitarice, razno povrće, riba, meso i dr. Stopa nezaposlenosti je 4,6% (2017), a udjel siromašnoga stanovništva 16,3% (2015). Vrijednost izvoza 2017. bila je 3,2 milijarde USD, a uvoza 4,9 milijarda USD. U izvozu prednjače elektronički uređaji i dijelovi, kemijski proizvodi, odjeća, obuća i dr. Najviše uvozi naftu i derivate, vozila, strojeve i opremu, kemikalije, hranu, robu široke potrošnje i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (17,3%), Francuska (10,2%), Italija (9,4%), Singapur (5,9) i Kina (5,8%). Najviše uvozi iz Italije (23%), Njemačke (7,9%), Velike Britanije (7,7%) i Španjolske (5%). Veličina je javnoga duga 50,7% BDP-a (2017).
Otvaranje Sueskog kanala 1869., značajno je pogodovalo malteškom gospodarstvu zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovno opskrbili gorivom. Već je krajem 19. stoljeća gospodarstvo zemlje počelo opadati, da ti do 1940-ih Malta bila u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Uzrok tome djelomično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stati kako bi se opskrbili gorivom.
Danas su najznačajniji malteški resursi vapnenac, povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga. Malta proizvodi samo oko 20% hrane za vlastite potrebe, ima vrlo ograničenu opskrbu slatkom vodom, te nema domaćih energetskih izvora. Gospodarstvo zemlje ovisi o inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta), obrtništvu (elektronika i tekstil), teturozmu. Turistička infrastruktura se značajno povećala zadnjih nekoliko godina, iako je usput došlo i do preintenzivnog razvoja koji je doveo i do uništenja tradicionalnog stambenog smještaja. Danas je Malta sve značajnije turistički emitivno tržište. U zadnje vrijeme značajan prinos gospodarstvu zemlje donosi i filmska produkcija, jer se na Malti svake godine snimi nekoliko visokobudžetnih stranih filmova. Zemlja je danas i izvoznik usluga kao što su bankarstvo i financije.
U politiku zemlje spadaju velike investicije u obrazovanje. Budući da su sve razine obrazovanja na Malti besplatne, ona stvara mnogo visokokvalificiranih radnika koji značajno doprinose razvoju zemlje. Kako bi se pripremila za članstvo u EU. Malta je privatizirala nekoliko državnih poduzeća. Trenutno Malta i Tunis dogovaraju izrabljivanje podmorskog prostora između te dvije zemlje, najvećim dijelom radi vađenja prirodnog plina.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 31. XII. 2007. novčana je jedinica bila malteška lira.
