Glavni grad: Luxembourg
Službeni jezici EU-a: francuski, njemački
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 1999.
Schengensko područje: članica Schengenskog područja od 26. ožujka 1995.
Najvažniji sektori luksemburškoga gospodarstva 2020. bili su financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (25,1 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (14,9 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,5 %).
U zemlje EU-a odlazi 80 % luksemburškog izvoza (od čega 28 % u Njemačku, 16 % u Francusku i 12 % u Belgiju). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, po 3 % izvozi se u SAD i Ujedinjenu Kraljevinu.
Kad je riječ o uvozu, 89 % činio je uvoz iz država članica EU-a (34 % iz Belgije, 27 % iz Njemačke i 11 % iz Francuske). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 3 % uvozi se iz SAD-a te 2 % iz Japana.
U Luksemburgu je razvijena industrija teških metala. Luksemburg je vodeća zemlja po proizvodnji čelika po broju stanovnika. Većina rude je iz uvoza, jer su domaća nalazišta željeza iscrpljena za vrijeme industrijske revolucije. Kameni ugljen ili koks koji je prijeko potreban je iz uvoza.
Šume prekrivaju 34,3% površine zemlje (1999). U sjevernom dijelu prevladavaju šume hrasta i bora, a u središnjem breze. U dolini Moselle razvijeno je vinogradarstvo.
Oko 800,000 inozemnih turista na godinu; prevladava jednodnevni shopping turizam, poglavito iz Njemačke.
Luksemburg ima dobro razvijenu mrežu prometnica, koja je povezana s važnim prometnicama susjednih država (Bruxelles, Trier, Metz–Pariz). Duljina željezničkih pruga iznosi 275 km (2012; elektrificirano 262 km), a cesta 2899 km, od čega 152 km autocesta (2012). Glavna unutrašnja luka Mertert nalazi se na rijeci Moselle (promet 1,1 milijuna tona, 2012), a zračna luka kraj Luxembourga.
Luksemburg ima jedan od najviših BDP-ova na svijetu, oko 80 000 US$, što je po podacima MMF-a drugi najviši BDP po stanovniku na svijetu (odmah iza Katara), a prvi u Europi.
U 2011., uz BDP od 52,9 milijarda USD i BDP po stanovniku od 114 000 USD, Luksemburg je među zemljama s najvišim životnim standardom u svijetu. Do polovice 1970-ih bio je među vodećim proizvođačima željeza i čelika u Europi, a od početka 1980-ih prerastao je u financijsko središte i tzv. porezno utočište. U strukturi BDP-a financijski sektor sudjeluje s približno 24% (ukupan uslužni sektor s približno 60%), a crna metalurgija s 10% (ukupna industrija s 30%). U Luksemburgu djeluje više od 200 bankarskih i osiguravateljskih poduzeća, pretežito u stranome vlasništvu (zapošljavaju 12% radne snage). U industrijskoj ponudi, uz željezo i čelik, prevladavaju kemikalije, guma, metalne konstrukcije i proizvodi, te staklo i aluminij. S visokorazvijenom ekonomijom, Luksemburg održava punu zaposlenost, a 30% radne snage dolazi iz inozemstva (najviše iz Francuske, Belgije i Njemačke). Najveći dio vanjske trgovine (oko 85%) ima sa zemljama Europske unije. Redovito pomaže siromašne zemlje. Kao član Europske monetarne unije, 1. siječnja 1999. Luksemburg je uveo euro.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 1. I. 2002. novčana je jedinica bila luksemburški franak (franc; fr. ili F, BEF); 1 luksemburški franak = 100 santima (centimes).
