INCOTERMS su međunarodna pravila za tumačenje trgovinskih termina, sastavljena od skraćenog naziva na engleskom jeziku (eng.International CommercialTerms), odnosno punog naziva (eng. International Rules for the Interpretation of Trade Terms). Predstavljaju skup pojmova (termina) koji reguliraju pravno ekonomske odnose između izvoznika i uvoznika u međunarodnoj trgovini, a odnose se i na prijevoznike, špeditere, carinske organe, luke i pristaništa, pomorske agente, osiguravajuća društva i dr. Ne temelje se na međunarodnoj konvenciji, već vrijede samo kao preporuke i postaju obveza ako ih stranke iz kupoprodajnog ugovora prihvate, odnosno ugovore.
INCOTERMS namijenjen prvenstveno poslovnim ljudima (menadžerima) koji se bave izvozom i uvozom roba i usluga (međunarodnom robnom razmjenom i međunarodnim transportom) kojima je u interesu osigurati brz, siguran i racionalan prijevozni proces, bez obzira na udaljenosti otpremnog i odredišnog mjesta, vrstu prijevoznog sredstva, načine prijevoza, vrstu i prirodu robe, broj sudionika u prometnom sustavu.
Međunarodna trgovačka komora u Parizu 2010. godine objavljuje INCOTERMS 2010 koji stupaju na snagu1. siječnja 2011.godine. INCOTERMS 2010 izričito određuju svoju primjenu i u domaćoj i u
međunarodnoj trgovini. To je postignuto unošenjem sintagme u pravila koja uređuju termine „da obveza postupanja u izvozno-uvoznim formalnostima postoji samo kada je to primjenjivo“. To omogućava primjenu INCOTERMS 2010 u okviru Europske unije u kojoj su ukinuti carinski i drugi administrativni postupci na granicama između država članica, kao i unutar Sjedinjenih Američkih Država gdje postoji spremnost primjene novih INCOTERMS termina.
INCOTERMS 2010 sastoje se od 11 termina koja su podijeljena u četiri osnovne skupine:
1. Skupina E (EXW) – prva skupina se odnosi na obvezu prodavatelja da isporuči robu, tj. stavi robu na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama, tvornicama , skladištima itd.
2. Skupina F (FCA, FAS, FOB) – druga skupina ukazuje na obvezu prodavatelja da isporuči robu do prijevoznika kojeg je odredio kupac
3. Skupina C (CFR, CIF, CPT, CIP) – treća skupina se odnosi na obvezu prodavatelja da organizira i ugovori prijevoz robe do ugovorenog mjesta pod uobičajenim uvjetima. Prodavatelj snosi rizik od gubitka ili oštećenja robe te dodatne troškove do onog trenutka kada se roba ukrca na prijevozno sredstvo. Dvije klauzule uključuju obvezu osiguranja (CIF i CIP), a dvije klauzule su za pomorski promet (CFR i CIF)
4. Skupina D (DAT, DAP, DDP) – četvrta skupina ukazuje na prodavateljevu odgovornost za prispijeće robe na ugovoreno mjesto pri čemu snosi sve troškove i rizike do ugovorenog mjesta opredjeljenja u zemlji primatelja.