Glavni grad: Bruxelles
Službeni jezici EU-a: nizozemski, francuski i njemački
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro. Članica europodručja od 1. siječnja 1999.
Schengensko područje: članica schengenskog područja od 26. ožujka 1995.
Belgija je federativna ustavna monarhija u kojoj je kralj na čelu države, a premijer na čelu vlade u višestranačkom sustavu. Ovlasti za donošenje odluka nisu centralizirane, nego podijeljene među tri razine vlasti: savezne vlade, tri jezične zajednice (flamanske, francuske i njemačke) i tri regije (Flandrije, glavnog grada Bruxellesa i Valonije). S pravne strane one su sve ravnopravne, ali imaju ovlasti i odgovornosti u različitim područjima. Bruxelles je, zajedno s Luxembourgom i Strasbourgom, jedno od tri službena sjedišta europskih institucija.
Belgija je ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. No, dokazala je nekoliko puta u prošlosti da može normalno funkcionirati i bez državne vlade. Najduži period bez vlade, pitate se? Čak 652 dana. Belgija nije imala državnu vladu od prosinca 2018. do listopada 2020. godine. Razlog za to bila su neslaganja u političkim stavovima između stranki u Flandriji i Valoniji.
Glavni grad Bruxelles, jedno je od glavnih sjedišta Europske unije s najvećim brojem institucija EU.
Najvažniji sektori belgijskoga gospodarstva 2020. bili su javna uprava, obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (22,0 %), veleprodaja i maloprodaja, promet, usluge smještaja i prehrane (17,7 %) te industrija (16,4 %).
U zemlje EU-a odlazi 65 % belgijskog izvoza (od čega 17 % u Njemačku, 14 % u Francusku te 12 % u Nizozemsku). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 8 % izvozi se u Ujedinjenu Kraljevinu i 7 % u SAD.
Kad je riječ o uvozu, 62 % činio je uvoz iz država članica EU-a (od čega 17 % iz Nizozemske, 14 % iz Njemačke i 10 % iz Francuske). Kad je riječ o zemljama izvan EU-a, 7 % uvozi se iz SAD-a, a 5 % iz Kine.
Kraljevina Belgija prostire se na 30.688 četvornih kilometara u sjeverozapadnoj Europi. Kada gledamo njezinu površinu, gotovo je upola manja od Hrvatske, no u njoj živi oko tri puta više stanovnika nego u Lijepoj Našoj – oko 11,6 milijuna. Smatra se jednom od najgušće naseljenih država u Europi.
Belgija je smještena između Francuske, Luksemburga, Njemačke i Nizozemske (te Sjevernog mora). Ove zemlje imale su velik utjecaj na njezinu kulturu i povijest. Dokazuju to i čak tri službena jezika: francuski, njemački i nizozemski (flamanski). Ne čudi stoga što neki belgijski gradovi imaju po dva ili tri službena imena. Antwerpen se, primjerice, u Belgiji naziva i Anvers te Antwerp.
Kao važno raskrižje putova u zapadnoj Europi, prometna mreža Belgije među najgušćima je na svijetu. Duljina željezničke mreže iznosi 3582 km, od čega je elektrificirano 3064 km (2010). Duljina je cestovne mreže 153 872 km (2009), od čega na autoceste otpada 1763 km. Međunarodne su zračne luke: Bruxelles (Zaventem), Antwerpen (Deurne), Oostende, Liège (Bierset) i Charleroi (Gosselies). Duljina unutarnjih vodenih putova 2008. godine iznosila je 1516 km. Glavne pomorsko-riječne luke: Antwerpen na estuariju Schelde (168,5 milijuna tona, 2011; druga europska luka, iza Rotterdama), Brugge/Zeebrugge (43,5 milijuna tona, 2012), Gent, Bruxelles; Zeebrugge i Oostende su do otvaranja Eurotunela bile poznate kao putničke luke za trajektnu vezu s Doverom (Velika Britanija). Plovne su rijeke Meuse, Sambre, Schelde i njihovi pritoci; riječna su pristaništa Liège (19,3 milijuna tona, 2012; treća europska riječna luka), Charleroi i Namur. Za pomorski promet važni su kanali Zeebrugge–Brugge, Gent–Terneuzen i Bruxelles–Antwerpen; plovni su kanali još i Albertov kanal, Charleroi–Bruxelles.
Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 1. siječnja. 2002. novčana je jedinica bila belgijski franak (franc; BEF); 1 belgijski franak = 100 santima (centimes).
